Propast Imunološkog vodi do osobnog bankrota građana

Izvor: Danas.net.hr

Gubitak proizvodnje i medikamenata može direktno dovesti do osobnog bankrota ljudi oboljelih od kompliciranih bolesti. Politici je najlakše privesti firmu u stečaj. Kako se politički vodi cijela država, čini se da se ide k tome da ostanemo bez apsolutno ičega.

Glavni strateški interes društva je zdravlje, a samim time i opstanak Imunološkog zavoda. No, ovom nekad najvećem proizvođaču imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe, danas je sudbina neizvjesna, jer zdravlje je postalo manje važno naspram profita.

Dok je nekoć Pliva bila poznata zbog svog glavnog proizvoda Sumameda, Imunološki zavod je imao sedam relevantnih svjetskih proizvoda. Prepoznatljivi proizvodi koje su prodavali na svjetskom tržištu bila su virusna cjepiva, bakterijska cjepiva i antiserumi pripravljeni iz konjske krvi.

Zavod je jednom bio najbolji 

“Prije tridesetak godina, u usporedbi sa svim sojevima protiv ospica, soj koji je priredio Imunološki zavod pokazao se dominantan, najbolji u smislu zaštite, kao i po pitanju nuspojava”, navodi Srećko Sladoljev, znanstvenik i sindikalni povjerenik Novog Sindikata u Imunološkom zavodu.

Prvu licencu Zavod je izgubio prije 15 godina zbog loših uvjeta proizvodnje, a na njenoj obnovi nije se radilo, iako ih je nakon toga Svjetska zdravstvena organizacija kontaktirala s molbom da urede prostore kako bi ponovno s tim cjepnim sojem izašli na tržište. Prošle godine im je i Agencija za lijekove i medicinske proizvode uskratila dozvole za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi i plazme.

“Zavod nema licencu za bakterijska, a sada je izgubio i onu za rad s krvnim pripravcima, dok za virusna cjepiva licenca važi do iduće godine”, kaže akademik Vlatko Silobrčić, ravnatelj Imunološkog od 1992. do 1997. godine.

“Sjećam se incidenta u moje vrijeme, kada je ekipa iz Danske došla vidjeti naše pogone, te su nam priopćili da ne možemo surađivati jer pogoni nisu zadovoljavali potrebne tehnološke uvjete”, kaže Silobrčić. Ističe kako su glavni problemi bili ­ zastarjela oprema i nebriga države, koja u Zavod nije uopće ulagala, niti je davala slobodne ruke da se novac nađe drugdje.

Trgovački sud u Zagrebu poništio je stečaj nad Imunološkim zavodom, no to nije riješilo opasnost od gubitka ove važne institucije.

Politici je najlakše privesti firmu u stečaj

“Gubitak te proizvodnje i medikamenata može direktno dovesti do osobnog bankrota ljudi oboljelih od kompliciranih bolesti. Politici je najlakše privesti firmu u stečaj. Kako se politički vodi cijela država, čini se da se ide k tome da ostanemo bez apsolutno ičega i da se širom otvore vrata stranom kapitalu. Strani kapital je razularena kategorija koju morate osloboditi svih „zamki i poteškoća“, da bi se oplođivala i stvarala novu vrijednost. Gubitkom Zavoda postupak se ubrzava i idemo prema nečemu što nije zdravstvo”, ističe Sladoljev.

Gubitak gotovo 200 radnika Zavoda, Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, smatra posve nepotrebnim.

­ “U Imunološkom je koncentrirano kolektivno znanje, a njegov kadar je teško zamjenjiv. Tko zna o kakvim je tu sve planovima riječ. Ipak, ne zaboravimo, živimo u Hrvatskoj, i iskustvo iz ’90­ih pa sve do danas naučilo nas je da u ovakvim situacijama uvijek moramo tražiti nešto dublje. Možda se nekom Imunološki zavod svidio kao profitabilna grana, pa ne bi bilo čudno da se na kraju otkrije da je sve bila neka igra”, kaže Kiš.

Print Friendly
Sadržaji koji su ovde preneti ne odražavaju nužno i stavove Centra za politike emancipacije.