Tanja Vukša: Republika Srpska – obrisi socijalnog stanja

Iako su podaci o ekonomskoj dinamici i socijalnoj situaciji u Republici Srpskoj prilično dramatični, vrlo rijetko zadobivaju status relevantne političke teme. A i u takvim slučajevima su karikaturalno provučeni kroz dominantne etničke obrasce. Različiti oblici bunta obespravljenih ne izostaju, ali su stihijske naravi i lišeni zajedničke artikulacije problema.

Detaljnije

Vladimir Simović: Beograd – čiji je javni gradski prevoz?

Beogradski javni gradski prijevoz već dugi niz godina ne vrši svoju primarnu funkciju – osiguravanje kvalitetnog i svima dostupnog javnog prijevoza bez obzira na imovinski status. Izostanak infrastrukturnog ulaganja javnog novca otvorio je prostor za upliv privatnog kapitala. Gradska vlast, bez obzira koja ju stranka obnašala, svoju politiku gradi na koruptivnim pogodovanjima privatnim “partnerima” i represijom nad narodom koji se svi više odlučuje za neposredni bojkot nametnutih ograničenja. Pitanje je kad će se bojkot transformirati u artikulirani politički zahtjev.

Detaljnije

Darko Vesić: Privatizacija JAT-a – ko gubi a ko dobija?

Nedavna prodaja srpske nacionalne aviokompanije jednoglasno je proglašena za veliki uspjeh u “privlačenju stranih investicija”, kako u domaćim medijima, tako i među ljubomornim susjedima koji su do sada imali manje uspjeha u prepuštanju državne imovine stranim kompanijama. Ali unatoč nedostatku kritičkih glasova, rezultati ove prodaje nisu toliko jednoznačno pozitivni, bilo iz perspektive zaposlenika, putnika, zaposlenika, ili pak nacionalnog budžeta.

Detaljnije

Filip Balunović: Klasna borba danas – od postpolitike ka lenjinističkom fer pleju

Odlika svake ideologije jeste pokušaj da se čisto ideološko uvede u svakodnevicu na način da se predstavi kao neideološko. Funkcija je otud da se obezbedi univerzalizacija partikulariteta, odnosno, interesa jednog dela političke zajednice koji je u borbi za prevlast uspeo da nametne svoj partikularitet kao podoban za univerzalizaciju. Liberalizacija i fleksibilizacija tržišta radne snage predstavlja jedan od osnovnih preduslova implementacije ideološkog modela o kom je ovde reč, a služe ničemu drugom do ustoličenju ili učvršćivanju klasne vladavine buržoazije nakon pada realno postojećeg socijalizma.

Detaljnije

Marija Radoman: O položaju žena na tržistu rada [INTERVJU]

Sa Marijom Radoman, sociološkinjom i istraživačicom sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, smo između ostalog razgovarali o promenama na tržištu rada, krizi i merama štednje, izmenama radnog zakonodavstva, smanjenju javnog sektora i kako svi ovi aspekti utiču pre svega na položaj žena u našem društvu. Marija će u petak, 04. aprila, u Domu omladine Beograda, na konferenciji “Rad, kapital, klasna borba – rad u doba neoliberalne transformacije” govoriti o položaju žena na tržištu rada.

Detaljnije

M. Jovanović i M. Škobić: Izmene radnog zakonodavstva kao deo neoliberalnog kontinuuma

U prvom delu dat je jedan relativno kratak pregled najspornijih tačaka u predloženom Nacrtu Zakona o izmenama i dopunama zakona o radu, u drugom delu kratak pregled globalne istorije neoliberalnih reformi i njihovih posledica, a u trećem delu fokus je na kontekstu Srbije u periodu oko vanrednih parlamentarnih izbora 2014. godine. Pored osvrta na ključne aktere na političkoj sceni koji su isplivali posle objavljivanja rezultata izbora, analiza uključuje i istoriju njihovih političkih i ekonomskih ideja.

Detaljnije

Danijela Dolenec: Hoćemo i ovce i novce

Emancipatorni politički projekt treba odbaciti lažnu dihotomiju koja nas uvjerava da smo nedostatak jednakosti kompenzirali slobodama, te osvijestiti da uživanje i slobode i jednakosti nije moguće u uvjetima ekonomske deprivacije. Stvarna jednakost pretpostavlja i ekonomsku i političku ravnopravnost.

Detaljnije

Andrea Jovanović: Odgovor Miši Brkiću

Kao temeljni istraživački novinar, Miša Brkić je uradio svoj domaći zadatak i u tekstu nam objašnjava ko sve zapravo spada u ovaj mračni tabor. Pored čistačica u osnovnim školama i čuvara u fabrici lekova, on osnovnog krivca vidi u „onom delu radničke klase“ koji prima platu od države – državna upravu, javna i državna preduzeća, nazivajući ih sve zajedno „rentijerima“.

Detaljnije